Tuia.te.ako.2022.cover

News

Registrations open for history-making online hui celebrating te reo Māori

3 August 2022 Māori learner success

Tuia Te Ako, Ako Aotearoa’s flagship Māori tertiary education hui, promises a history-making online programme on the 7th and 8th of September 2022. The overarching theme for this packed two-day programme is “Tuia Te Reo me Ngā Tikanga ki te Mātauranga” (Weaving Māori Language and Culture into Education).

Hui-ā-ipurangi hei whakanui i ngā whawhai ki te whakarauora i te reo Māori, e 50 tau i muri mai i Te Petihana Reo Māori o te tau 1972

Ko tā Tuia Te Ako, te hui motuhake ā Ako Aotearoa mō te wāhanga mātauranga kura tuatoru, he whai kia tū whakahirahira tēnei hui ā-ipurangi ā te 7 me te 8 o Hepetema i te tau 2022 nei. Ko te kaupapa whānui mō tēnei hui rua rā nei te roa, ko “Tuia te Reo me ngā Tikanga Māori ki te Mātauranga.”

“I te Rā Tahi, he hautipua katoa ngā pūkōrero, arā, ko ngā kaiwhakanukunuku, kaiwhakanekeneke tonu o te pakanga roa kia noho pūmau tonu ai te reo Māori mō āke tonu atu, ā, ko te mahi mā rātou i te hui nei, he whakanui i ngā angitūtānga o ngā tau e 50 nei,” hei tā Te Kaihautū Mātauranga Māori, kaiwhakahaere hoki o te hui, a Tākuta Joseph Te Rito.

Ko te kaupapa ake mō te Rā Tahi, ko “He Hākari Reo.” Ko ngā pūkōrero matua he whakawhāititanga mai o ngā kaiārahi, o ngā kaikōkiri me ngā kaiako Māori mai i Ngā Tamatoa, i te Te Reo Māori Society, i Ngā Kaiwhakapūmau i te Reo Māori, i Te Taura Whiri i te Reo Māori, i Te Mātāwai, i Te Kōhanga Reo, i Te Kura Kaupapa, i Te Ātaarangi, i Ngā Kura Reo ā-Iwi, i Ngā Wānanga Māori, i Te Wānanga Takiura o ngā Kura Kaupapa Māori, i Te Matatini, i Te Whakaruruhau o Ngā Reo Irirangi Māori, i Whakaata Māori hoki.

“Ko te hiahia, kia kuhu mai te marea ki ngā whakatakotoranga mahere mō ngā rā kei mua i a tātou, kia eke rawa ki tētahi āhuatanga e noho pūmau rawa ai te reo Māori; ā, e pūāwai ana hoki ia i roto i ngā whakahaere o Aotearoa,” hei tā Tākuta Te Rito. I runga i te tū māia ki te whakahōnore i te reo Māori, kua whakaritea kia reo Māori anake ngā wāhanga katoa i te Rā Tahi, heoi anō, kia whakapākehātia mai ngā kōrero, mā te tuhituhi ki te pae o ngā mata rorohiko i te wā tonu e kōrero ana ngā kaikōrero, ā, ko te whai hoki, kia awhitia mai ko te hunga kāore e tino mōhio ana ki te reo Māori.

E tū whakahīhī ana a Ako Aotearoa i te mea he pokapū ia e pūmau ana ki te Tiriti o Waitangi. Ko tetahi o āna mahi matua he whakatū kaupapa hei akoranga ngaio mā te hunga kaiako o te wāhanga kura tuatoru, nāreira e tuhera ana te hui nei ki te iti me te rahi. Ka ngana te hui nei ki te tuitui me te whakapūmau i te reo me ngā tikanga Māori ki roto i te mātauranga kura tuatoru, me te whakakotahi i ngā kaiako me ngā kaiwhakangungu – Māori mai, tauiwi mai, kia ako mai i ngā akoranga o mua rawa, ā, ki te whakawhitiwhiti akoranga whaitake hei takohatanga ake ki te tipunga tonutanga o te reo me ngā tikanga. Ko te whai roa, kia piki ake te angitūtanga o ngā ākonga Māori.

Ko te kaupapa ake o te Rā Rua, ko, “He Hākari Tikanga”, ā ko tā te wātaka e whai nei, ko te whakawhitiwhitinga pārongo mō te rāngai kura tuatoru mō te Kaupapa Māori, ā, he mea tuku hoki ā-reo Pākehā nei. Ko te wātaka, e āta titiro ana ki ngā mahi ā Ngāi Māori i roto i ngā horopaki whakaako me te whakangungu.

Ahakoa ka tīmata ngā mahi i te Rā Rua ki ngā kōrerorero tonu mō Te Petihana Reo Māori, ka huakina ake te huihuinga e Paora Ammunson o Te Amorangi Mātauranga Matua, ā, hei muri tonu ake ko ngā whakaaturanga mai mō Te Mana Akonga, mō te kaupapa reo ā-matihiko, mō ngā kaupapa rangahau e ono e whaipānga ana ki a mātou o Ako Aotearoa, e tīpako katoa ana i te angitūtanga o te akonga Māori. E koakoa ana hoki mātou ki te whakaatu ake i tetahi pukapuka e kawe ana i te kaupapa o te whakaakoranga me te akoranga ā-ahurea i te rāngai kura tuatoru; kātahi ka whai ake ko ngā whakaaturanga ā Ngā Pae o te Māramatanga; ā Te Pūkenga mō tana rautaki Tiriti; tae noa ki ērā ā ngā Ohu Mahi (Workforce Development Councils).

E tino harakoakoa ana a Ako Aotearoa i ngā tautoko ā-pūtea ā Te Taura Whiri i te Reo Māori me te EIT, nānā ka āhei mātou ki te whakairi mataoratia ngā kōrero ki te ipurangi me ō tātou reo irirangi Māori, mō te kore utu, i te Rā Tahi. Ko te tino take mō te tuku pēnei, kia ngāwari mai ai ki te hunga kaumātua, hunga ākonga, hunga whai penihana, tae noa ki te hapori whānui ake, ki te hono mai ki ngā kōrero. Heoi anō, e patipati pūtea tautoko tonu ana mātou hei whakangāwari i ngā utunga whakahaere hui, ā, kia whakaitingia rawa hoki ngā utu rehita mō te Rā Rua.

Tēnā, whakapā mai ki te kaiwhakahaere o te hui Joseph.TeRito@ako.ac.nz menā he āheinga tāu ki te tautoko ā-pūtea nei, menā he pātai pāpāho rānei āu. Mō ngā pārongo whānui, whakapā mai ki a info@ako.ac.nz

Hei rehita, ā, mō etahi ake kōrerorero hoki, tirohia a www.ako.ac.nz/tuia-te-ako-2022/

Registrations open for history-making online hui celebrating te reo Māori

“On Day 1, we have an impressive line-up of inspirational movers and shakers from the Māori language revitalisation movement who will honour the progress made in Aotearoa over the last 50 years”, explains Kaihautū Mātauranga Māori and conference organiser, Dr Joseph Te Rito.

Day One's theme is "He Hākari Reo" (A Celebration of Māori Language). Keynote speakers include Māori leaders, advocates and educators from Ngā Tamatoa, Te Reo Māori Society, Ngā Kaiwhakapūmau i te Reo Māori, Te Taura Whiri i te Reo Māori, Te Mātāwai, Te Kōhanga Reo, Te Kura Kaupapa, Te Ātaarangi, Ngā Kura Reo ā-Iwi, Ngā Wānanga Māori, Te Wānanga Takiura o ngā Kura Kaupapa Māori, Te Matatini, Te Whakaruruhau o Ngā Reo Irirangi Māori, and Whakaata Māori.

“We want everyone to be involved in planning for a future where te reo Māori is alive; and flourishing as a normal part of life in Aotearoa,” explains Dr Te Rito. Taking a bold stance in honouring the language means that all sessions on Day One will be delivered in te reo Māori, with simultaneous English subtitles provided to enable inclusivity for non-speakers of te reo Māori. 

Day Two, delivered largely in English, is guided by the “Hākari mō Ngā Tikanga Māori”. Highlights include presentations about Māori tauira/learners, te reo gamification, Ako Aotearoa tertiary co-funded projects, with other sessions from Ngā Pae o te Māramatanga (Māori Centre for Research Excellence); Te Pūkenga and its Te Tiriti o Waitangi strategy; and the six Ohu Mahi Workforce Development Councils.

Priding itself as being a ‘Tiriti-led’ organisation, Ako Aotearoa welcomes one and all to learn from the past and share current good practices that can contribute to the future growth of the language and culture. The ultimate goal is to increase Māori learner success.

Subsequently, our Day One programme will be free of cost and the programme will be livestreamed in order to maximise accessibility by Māori as priority learners as well as by the broader Aotearoa community. 

We thank and acknowledge Te Taura Whiri i te Reo Māori as major sponsor at this stage and EIT as the minor sponsor. Contact us if you are also interested in becoming a sponsor of this hui.